I izlaganje dr. sc. Rudolfa Barišića u Povijesnim kontroverzama Hrvatskoga radija

Danas je u emisiji Povijesne kontroverze na 3. programu Hrvatskoga radija emitirano još jedno od jedanaest zanimljivih izlaganja koja su se mogla čuti na dvodnevnoj radionici za novinare i druge medijske djelatnike o prijepornim temama hrvatske povijesti 19. i 20. st., održanoj potkraj veljače u sklopu projekta CroFacta. Ovaj put riječ je o izlaganju O bošnjaštvu bosanskih franjevaca u 19. st. dr. sc. Rudolfa Barišića s Hrvatskog instituta za povijest. Izlaganjem se nastojalo ukazati na kontekst i okvir u kojem su bosanski franjevci u 19. st. razmišljali o pitanju nacionalne svijesti, predstaviti najznačajnije predstavnike i njihova djela te razbistriti što je kod njih bilo bošnjačko, a što hrvatsko.

U 19. st. duhovni svijet bosanskih franjevaca zapljusnule su ideje proljeća naroda, ilirskoga pokreta, a i iskustva koja su donosili iz ugarske polovice Habsburške Monarhije ili Italije, miješajući se s naslijeđem Bosne Srebrene kao posljednje poveznice sa srednjovjekovnom Bosnom. Sve je to imalo odjeka u njihovu pisanju, pri čemu će okolnost da su za svoju zajednicu rabili ime Bošnjaci u najnovije doba oživjeti ideje o tome da bosanskohercegovački Hrvati zapravo nisu Hrvati ili barem da to nisu uvijek bili. Takve se ideje zasad pretežno javljaju na društvenim mrežama. Ukazuje to na ograničenost dosega moderne historiografije, odnosno na činjenicu da u širokoj javnosti i dalje dominira primordijalna slika nacije kao oduvijek postojeće i suštinski nepromjenjive zajednice, pa se pojmovima kao što su Hrvat, Srbin ili Bošnjak pridaje jednako tako nepromjenjivo značenje.

S druge pak strane u hrvatskom se javnom prostoru pokušavaju ugraditi ideje o građanskom modelu nacije kao zajednice čije se granice poklapaju s državnima. Ne bez određenoga političkog naboja, ali uglavnom neformalno, bosanskohercegovačkim se Hrvatima niječe pripadanje hrvatskoj naciji s dvosmislenim – u posljednje vrijeme rjeđim – porukama o „okretanju Sarajevu“. Pri svemu tome kao da se i historiografija ne upušta u pitanje kako je tekao razvoj nacionalne svijesti bosanskohercegovačkih Hrvata, ostavljajući ga u okvirima odjeka ilirskoga pokreta i buđenja nacionalne svijesti u sklopu hrvatskoga narodnog preporoda.

Emisija se može poslušati na poveznici:

https://drive.google.com/file/d/1ljPq0uHAN4A4b0rAb90Lj_YbhkbyZQQU/view?usp=sharing

Urednik je emisije Krešimir Čokolić, a njezini su autori i voditelji Josip Mihaljević i Gordan Ravančić.